Basic HTML-Version
BIOLOŠKA RAZNOLIKOST
102 BUK
- BIOLOŠKA RAZNOLIKOST
Ljubičastomodri kotrljan
Ljubičastomodri kotrljan (
Eryngium amet-
hystinum
L.) uspravna je, razgranjena trajnica, u
gornjem dijelu čeličnomodre boje. Stabljika je
debela, gola, visoka od pedeset do osamdeset
centimetara. Listovi su čvrsti, trnovito nazubljeni i
rasperani. Peteljke donjih listova široko su okri-
ljene. Cvjetovi su maleni, pravilni, ljubičastomodre
boje, skupljeni u brojnim, okruglim cvatovima,
sličnim glavicama, promjera do dva centimetra,
okruženim trnovitim ovojnim listovima dugim do
četiri centimetra.
Cvatovi i trnovito nazubljeni ovojni listovi
cvata starenjem dobivaju jarku svijetloplavu boju.
Cvatovima boje ametista pripisuje se podrijetlo
latinskog naziva svojte:
amethystinum
. Cvate od
lipnja do listopada. Plod je roška pokrivena
razbacanim ljuskicama. Ilirsko-južnoeuropska vrsta
rasprostranjena je na jadranskoj obali na suhim
kamenjarskim travnjacima, u proređenoj makiji i na
zapuštenim kultiviranim tlima, do tisuću šesto
metara nadmorske visine. U Nacionalnom parku
„Krka“ nalazimo ga na cijelom području na kamen-
jarskim pašnjacima, u makiji i otvorenoj šikari.
Korijen ljubičastomodrog kotrljana miriše slično
divljoj mrkvi (
Daucus carota
). Bogat je šećerompa se
u 17. st. u Engleskoj upotrebljavao za aromatiziranje
džemova. Unatoč svojoj ljepoti, zbog trnovitosti
nije omiljen u hortikulturi, ali se često suši za
ukrasne bukete suhog cvijeća. U narodnoj medicini
korijen kotrljana upotrebljavao se za poticanje
izlučivanja mokraće (kao diuretik) i za ublažavanje
grčeva i širenje krvnih žila. Zanimljivo je da se u
Dalmaciji mekani prizemni mladi listovi i korijen
ljubičastomodrog kotrljana, u mješavini s drugim
samoniklim biljem, upotreblja-vaju u pripremi jela.
Rod kotrljana
Eryngium
obu-hvaća oko dvjesto
pedeset vrsta, od kojih je u Hrvat-skoj zabilježeno
šest. Ljubičastomodrom kotrljanu najsličniji je,
zakonom zaštićen, poljski kotrljan (
Eryngium
campestre
), koji ima bjelkaste ili zelen-kaste
cvjetove i cjelovite uske ovojne listove cvata.
Drago Marguš