SPELEOLOGIJA
92 BUK
- SPELEOLOGIJA
Sedrena špilja iza mlina
Nastala je u fosilnoj (mrtvoj) sedri. Špilja ima
četiri ulaza, od kojih je jedan zatvoren niskim
vratima. Razvedena je, duga 124 m pa je vjerojatno
najduža špilja u sedri u Hrvatskoj. Širina kanala
većinom ne prelazi dva metra. Krase je raznoliki
špiljski ukrasi neobičnih oblika, osedreni zidovi,
stalaktiti, sedreni stupovi i zasigano korijenje
stabala. U špilji semiješju klasične špiljske i sedrene
sige pa je povoljna za proučavanje njihovog
nastanka. U hidrogeološkom pogledu špilja je
neaktivna izuzmemo li manje nakapnice i procjedne
vode po bokovima jame za obilnih oborina.
Temperatura zraka je 9,3 °C a relativna vlažnost
zraka 100% (3. svibnja 2010.).
Nalazi se na desnoj
obali Krke u sedrenoj barijeri Bilušića buka na
nadmorskoj visini od 198 m. Špiljom protječe voda
skrenuta iz toka Krke ljudskom rukom kanalom
isklesanim u sedri. Koristila se za pokretanje
mlinskog kamena vodenice smještene ispod krune
sedrene barijere. Kanalima i tunelima iskopanim u
sedri voda se iz mlina odvodi do, danas zapuštenih,
plodnih vrtova ograđenih suhozidom i polja na
terasastim zaravnima sedrenih barijera. Od
životinja u špilji važan je nalaz mužjaka pauka
(Areneae)
sp., iz porodice Leptonetidae.
Dosad poznatih šest svojti ove porodice u Hrvatskoj
troglobionti su i stenoendemi pa je moguće da je
ovaj nalaz nova svojta za faunu Hrvatske, a možda i
za znanost. U skupini lažipauka (Opiliones)
zapažena je subtroglofilna dugonoga svojta
(Roewer, 1910), česta u ulaznim
dijelovima špilja, endemična za područje srednjih i
južnih Dinarida. Od kopnenih jednakonožnih rakova
(Isopoda terrestria) zapažene su jedinke rodova
Barusia
Nelima
troglodytes
Cyphopleon
Alpioniscus cf.
balthasari
Lepidocyrtus
Linopodes
Eschato-
cephalus vespertilionis
Glis glis
i troglobiontna svojta, potpuno
prilagođena špiljskim uvjetima,
(Frankenberger, 1937), endem Dinarida,
depigmentirana i bez očiju, izrazito higrofilna,
svojta koja se u nepovoljnim uvjetima sklanja u
vodu. Skokuni (Collembola) su zastupljeni
trogloksenom roda
a grinje (Acari)
rodom
i parazitskom svojtom
(Koch, 1844), koja ukazuje
na činjenicu da u špilji povremeno obitavaju šišmiši
ili neki drugi sisavci. U kratkom podzemnom toku u
špilji opažena je pijavica (Hirudinea) neodređene
vrste dužine oko 15 cm. U ulaznom dijelu iz skupine
glodavaca (Rodentia) viđen je sivi puh
(Linnaeus, 1766).
Drago Marguš