46 BUK
- KULTURNA BAŠTINA
KULTURNA BAŠTINA
gdje se nalazila f iksna kvadratna mreža s
kvadratima dimenzija 1x1 m. U otkopanom sloju
pronađena je velika količina keramičkih ulomaka i
životinjskih kostiju. Materijal se danas nalazi u
Gradskom muzeju Drniš na stručnoj obradi. Ulomci
keramičkih posuda pokazuju da se radi o
predmetima kojemožemo datirati u kasno brončano
i rano željezno doba. Posude su izrađivane bez
lončarskoga kola, sadrže primjese kalcita i
nejednako su pečene. Neke su bile ukrašene
urezivanjem i utiskivanjem, a na dvama ulomcima
uočene su plastično oblikovane polumjesečaste
ručice, koje su imale i funkcionalnu i ukrasnu
namjenu. U ovoj prostoriji pronađena je brončana
udica, što kazuje da su se stanovnici ove pećine
bavili ribolovomna rijeci Krki.
Pronađeno je i nekoliko ulomaka obrađenih
koštanih pločica s rupicama za apliciranje. Predmeti
su preneseni u restauratorsku radionicu Gradskog
muzejaDrniš, u kojoj se obrađuju i restauriraju.
Arheozoološkom analizom obrađeno je 1 249
sakupljenih kostiju, zuba i njihovih fragmenata.
Anatomsko-taksonomski određeno je 845 uzoraka
(67,7%), dok je ostatak od 404 (32,3%) sitnih
fragmenata ostao neodređen. Najbrojnije su kosti
sisavaca (746), slijede ljudske (71) pa ptica (12),
gmazova (10) i vodozemaca (6).
Među sisavcima prevladavaju ostaci domaćih
prehrambenih životinja (57,8%). Najčešći su ostaci
goveda (
), zatim koza (
),
ovaca (
) i svinja ( sp.), a najmanje je
ostataka konja (
). Od divljih
prehrambenih životinja (21,9%) česti su ostaci zeca
(
) i jelena (
), dok su
ostaci pragoveda (
) i srne (
) rijetki, što znači da u okolišu vjerojatno
nisu bili brojni pa nisu imali veći udio u prehrani.
Među divljim zvijerima (12,2%) najbrojniji su ostaci
jazavca (
), zatim risa (
) i lisice
(
). Od ostataka domaćih zvijeri (8,1%)
u špilji su sakupljeni ostaci psa (
) i
mačke (
), među kojima mogu biti i
ostaci divlje mačke (
). Osim sisavaca,
pronađeni su i ostaci kosti ptica, gmazova
(kornjača) i vodozemaca (žaba, vjerojatno krastače
).
Na pojedinim kostima vidljivi su tragovi
zasijecanja i sječenja, kao posljedica rezanja
životinja za ljudsku prehranu, te ugriza i probav-
ljanja, kao posljedica prehrane zvijeri koje su
obitavale u špilji. Tragovi gorenja rijetki su, vidljivi
su tek na nekolikonedredivihostataka kostiju.
Od životinja u špilji živi depigmentirani, slijepi,
troglobiontni pauk
, koji
Lažištipavci zastupljeni su
troglobiontnim jedinkama
Bos taurus
Capra hircus
Ovis aries
Sus
Equus caballus
Lepus europaeus
Cervus elaphus
Bos primigenius
Capreolus
capreolus
Meles meles
Lynx lynx
Vulpes vulpes
Canis familaris
Felis domestica
Felis silvestris
Bufo bufo
Stalagtia hercegovinensis
Chthonius
Nelima troglodytes
ne plete mrežu, već plijen lovi kre ući se po tlu i
zidovima špilje.
roda
, lažipauci
troglofilnom svojtom
(Roewer,
ć