KULTURNA BAŠTINA
44 BUK
- KULTURNA BAŠTINA
Jazinka – pretpovijesni špiljski
lokalitet u kanjonu rijeke Krke
Arheološki lokalitet špilja Jazinka nalazi se na
prostoru NP „Krka“, iznad lijeve obale rijeke Krke.
Teritorijalno pripada selu Nečven (općina Promina).
Udaljena je dvjesto metara od srednjovjekovne
utvrde Nečven u pravcu juga. Ulaz u objekt nalazi se
na padini kanjona, na 216metara nadmorske visine,
i teško je uočljiv. Ispred špilje nalazi se nasip koji je
dodatno štiti od pogleda. Uz nju je prolazio poljski
put prema rijeci Krki, koji je danas zarastao pa nije
prohodan. Arheološka rekognosciranja potvrdila su
da je špilja korištena kao nastamba i groblje.
Nastamba se nalazila na ulazu u špilju (u njezinu
naprostranijemdijelu) a groblje u dnu. Nije poznato
tko je sve pohodio špilju, ali znamo da se iz nje
iznosio osteološki i kulturni materijal. Pripadnici
bivše JNA špilju su temeljito dokumentirali i snimili
1984. godine, ali o tomu nema nikakvih pisanih
tragova iakopostoje očevici.
Od 14. srpnja do 21. kolovoza 2008. godine
provedena su sustavna arheološka istraživanja
Jazinke. Topografski tloris špilje izradili su
speleolozi Hrvatskog planinarskog kluba Sveti
Mihovil iz Šibenika 2006. godine. Tom prigodom u
stražnjem dijelu špilje pronađene su ljuske kosti i
brončana f ibula. Ljudske kosti indicirale su
postojanje nekropole.
Jazinka je objekt jednostavnoga morfološkog
tipa. Ukupna dužina špilje iznosi 42, dubina oko 4, a
visinska razlika do 12 m. Ima jedan ulaz, koji je
okrenut u pravcu zapada. Bio je zatrpan nanosom
zemlje i kamenja a zatečeni otvor bio je visok 30-40
cm i oko 1,5 m širok. Ulazna prostorija korištena je
kao nastamba, o čemu svjedoči kulturni sloj s
velikom količinom keramičkih ostataka. Hidrološki
nije bila propusna, za razliku od ostaloga dijela
špilje gdje voda i danas prokapava i tvori sigaste
nakupine. Duga je oko 10 m a mjestimično visoka do
6 m. Nastavak prostorije dug je oko 5 m a širok oko
2,5 m. Dalje se prolazi kroz uski i blatnjavi kanal
(dug oko 2 m, visok 30-40 cm, širok 40-50 cm), kroz
koji se puzeći ulazi u omanju prostoriju prosječne
visine 2 m. Iz nje dalje vodi blatnjavi kanal (dužine
do 4 m, širine do 2 m, visine do 30 cm), koji strmo
završava. Odatle se ulazi u teško pristupačnu
prostoriju, u kojoj se nalazi, oko 7m visok, strmi sloj
blata, koji se na drugu stranu spušta oko 5 m u
završni dio špilje. Tu je mala, ovalna prostorija
(površine 5x7 m, visine oko 9 m), u kojoj su
pronađeni ostaci ljudskih kostiju. Dno dvorane
mokro je i blatnjavo, na mjestima zaravnjeno.
Ljudske kosti nalaze se posvuda. Nigdje nema
kompaktnoga groba.
Na visini od 5 m u samoj prostoriji nalazi se
galerija, na koju se ne može uspeti bez speleološke
opreme. Ugaleriji se nalaze ljudske kosti, što navodi
na zaključak da je i ona korištena kao grobno
mjesto. Tu su pronađeni brončana fibula, brončana
igla, naočalasta fibula, brončano puce i brončani
vrhmaloga koplja. Galerija završava uskimkanalom,
koji je djelomično istražen. U blatnom sloju
pronađen je tordirani brončani torkves s lančićem.
Istraživanja u pećini započela su postavljanjem
kvadratne mreže na prostoru predulaznog i
ulaznoga dijela (ulazne prostorije površine 6x10
m), gdje je izvučena središnja os u pravcu
sjeverozapad-jugoistok. Prostorija je podijeljena na
dvije polovice: sjeverozapadnu i jugoistočnu.
Istraživanja su započela na desnoj strani prostorije,