Organiziranje rada stručnih službi, odjela i
rada zaposlenika, provodi se u skladu s upravljačkim
planovima svake pojedine ustanove. Provođenje i
realizaciju nadzire ravnatelj, koji se nalazi u ulozi
glavnogmenadžera ustanove.
Konkretno, kod unapređenja i promoviranja
zaštićenog područja kao na tržištu već prepo-
znatljive turističke destinacije, s potrebom
uvođenja nove ponude, upravljački menadžment
mora se osloniti na globalne trendove ponude i
potražnje i pri tom paralelno usklađivati postojeće
stanje sa zahtjevima tržišta.
Dakle, uvažavajući javni aspekt djelovanja
ustanova za upravljanje zaštićenim područjima,
upravljanje takvim ustanovama može se svrstati u
posebnu kategoriju
, koji se
nadovezuje na dvije tendencije u razvoju suvremene
uprave: kao sredstva za rješavanje aktualnih
društvenih problema, s jedne strane, i kao javnog
sektora koji donekle odstupa od tradicionalne
državne uprave, između ostalog i u pogledu većeg
uvažavanja tržišnih kriterija i zahtjeva.
Zapravo, kod upravljanja današnjimzaštićenim
područjima riječ je o tzv.
, koji popularizira načela karakteristična za
poslovni menadžment kao što su, primjerice, načelo
javnog menadžmenta
novom javnom menadž-
mentu
uvažavanja rezultata, koji je važniji od same
procedure, zatim načelo prvenstvenog osiguranja
sredstava, kako bi ih se tek naknadno moglo
potrošiti, i načelo pokretanja određene akcije,
radije nego samo praćenje akcije, što rezultira
unošenjemdinamične komponente u raduprave i sl.
U procesima odlučivanja u javnoj upravi
zaštićenihpodručja također je vrlo važno spomenuti
i uključivanje građana, čime odnos uprave (kao
vlasti) i građana dobiva drugačije značenje. Postaje
odnos uslužnog poduzeća i građana, što proizlazi iz
shvaćanja da građani nisu samo puki korisnici
određenih usluga koje javna uprava zaštićenog
područja pruža, već se oni tretiraju kao potrošači
koji pribavljaju određena dobra i koriste određene
usluge koje im isporučuje, odnosno pruža, javna
uprava.
Dakle, u današnje vrijeme od uprave zaštićenih
područja očekuje se manje birokracije, a više
kreativnosti, odnosno da bude manje formalna, a
više usmjerena potrebama građana. Uvažavajući
ovakve postavke javnog menadžmenta, očito je da
one mogu u JU „NP Krka“ biti primijenjene i da bi
trebale biti primijenjene i u koncipiranju sustava
upravljanja na primjeru svih ustanova koje
upravljaju zaštićenimpodručjima.
22 BUK
- UPRAVLJANJE
Informativni centar Skradin