0
5
10
15
20
25
30
Ružić
Drniš
Klju icač
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
mjeseci / 2010. godine
Prikaz protoka ikole na mjernim postajama duž toka u 2010. godini (DHMZ)
Č
18 BUK
- ZAŠTITA
glavni izvor vodoopskrbe drniškogpodručja.
U Petrovu polju ima nekoliko površinskih
tokova koji su pritoke Čikole. Njihovo postojanje
uvjetovano je nepropusnom podlogom. Najveći
pritok Čikole je Vrba koja, utječe u Čikolu kilometar
nizvodno od njezina izvora. Drugi pritok je bujični
potok Mahnitaš, dužine slijeva od 38 km . Ostali
manji pritoci su povremeni bujični potoci. Važniji je
još jedino Trzbalićevac kodDrniša.
Prije turskih osvajanja 1526. godine Čikola se
zvala Poljšćica ili „koja protječe kroz polje“. Na
njenim obalama nalazi se Ključica, najveći
fortif ikacijski objekt u Hrvatskoj sagrađen u
srednjem vijeku, a u kanjonskom dijelu nalazi se
nekoliko špilja. U jednoj od špilja pronađeni su
ostaci životinjskih kostiju i kameni artefakti. Špilja
je vjerojatno služila kao privremeno sklonište
paleolitičkih lovaca.
Kroz cijelo 19. stoljeće provlačio se problem
regulacije toka Čikole zbog plavljenja polja,
2
uništavanja usjeva i širenja malarije. Regulacija
toka realizirana je u doba Austo-Ugarske (1908.) a
radovi sunastavljeni i uKraljevini Jugoslaviji.
U zimskom razdoblju količina vode na izvoru
tolika je da poplavljuje dio polja, dok u ljetnim
mjesecima rijeka redovito presuši. Dužina
površinskih tokova ovisi o reljefu, oborinama i
sastavu tla i mijenja se kroz godinu. Jesenska,
zimska i proljetna dužina svih tokova u Petrovom
polju iznosi 895 m na km , dok je ljeti svega 45 m na
km .
Najveći problem u Petrovu polju, a samim tim i
Čikole, nedostatak je vode u ljetnom razdoblju.
Stvarni srednji protok iznosi samo 9,4 m /s. Najviši
vodostaj Čikole u zimskim je mjesecima, u
studenome i prosincu, kada padne i najviše oborina,
a najmanji u kolovozu. Posljednjih godina sve češće
dolazi do prekida protjecanja u srpnju, kolovozu i
rujnu. Ta pojava rezultat je tipične krške hidrološke i
morfološke građe Petrova polja.
2
2
3
ZAŠTITA